Croatian English French German Hungarian Italian Portuguese Spanish
slide show3.jpg

KRATKA POVIJEST…

Podravski motivi 2010.

Vjerojatno 1903. godine, u Đelekovec je iz došao Đuro Herceg, općinski službenik rodom iz Koprivnice, koji je ujedno bio i inicijator osnivanja knjižnice, a čiji su prijedlog mnogi Đelekovčani objeručke prihvatili. Tako je već početkom travnja 1904. godine knjižnica imala svoje prve članove. Veliku podršku dao mu je mještanin Andrija Pavlek, koji je na osnivačkoj skupštini izabran za predsjednika, a ujedno i knjižničara, a Đuro Herceg za tajnika i blagajnika.

Početkom 1914. godine održana je sjednica na kojoj Knjižnica mijenja naziv u Hrvatska pučka čitaonica u Đelekovcu, a na istoj sjednici izabran je u Upravni odbor na čelu s Izidorom Rižnarom, tadašnjim đelekovečkim učiteljem.

Svake je godine Knjižnica priređivala zabavu za doček Nove godine. Te novogodišnje zabave bile su zapravo kao godišnja skupština na kojoj se pred širom javnošću polagao račun. Ta javnost rada uvelike je pridonijela afirmaciji Knjižnice koja je radila na ponos cijelog sela.

U dogovoru sa središnjicom Seljačke sloge u Zagrebu, 1934. godine osnovan je Ogranak u Đelekovcu. U selu je djelovalo i Pjevačko društvo Petar Preradović koje se 1936. godine pripojilo Seljačkoj slozi te nastavilo s radom kao njezina sekcija, a osnovana je i glumačka skupina. Najveći uspjesi glumačke skupine zabilježeni su između 1950. i 1960. godine.

Knjižnica pod imenom Ogranak Seljačke sloge djeluje sve do 1975. godine kada dobiva novi statut i ime – Kulturno-prosvjetno društvo Seljačka sloga Đelekovec i zadaću nastaviti rad i tradiciju dotadašnjeg Ogranka Seljačke sloge.

Dvadesetak godina u KPD-u Seljačka sloga nisu djelovale kulturne sekcije, ali je zato knjižnica solidno radila i u to vrijeme vidno povećala svoj fundus knjiga. Ponovno buđenje i formiranje pojedinih sekcija počelo je 1985. Godine, što je unijelo osvježenje u kulturni život Đelekovca. Prije svega, veliku pozornost privukle su tamburaška sekcija, te folklorna sekcija i sekcija za suvremeni ples. Povremeno je djelovala i dramsko-recitatorska sekcija. Dovođenjem dvoje voditelja iz Koprivnice, Nade Flis-Šešić i Antala Pappa, folklor se počeo razvijati znatno brže. Napravivši pravi izbor pjesama i plesova iz Podravine, a i iz samog Đelekovca, dvoje voditelja unijelo je svježinu i nešto novo u folklornu kolotečinu te se nu kratkom vremenu mnogo toga na folklornom području realiziralo, a Đelekovec je konačno dobio i svoje narodne nošnje.

Domovinski rat usporio je rad društva pa je jedno vrijeme radila samo knjižnica. Poslije obnoviteljske skupštine, održane 1996. godine, osnovane su i sekcije koje ubrzo počinju s radom: folklorna, tamburaška, sekcija za suvremeni ples, sekcija za očuvanje kulturne i prirodne baštine, vokalni sastav Žetelice, vokalno-instrumentalni sastav Nagnuća, glumačka družina Vendi, likovna sekcija i sportska sekcija, koje okupljaju stotinjak članova. Pokrenuti su i rad s najmlađima te druge aktivnosti.

 

OD ONDA DO DANAS…

U organizaciji Kulturno-prosvjetnog društva Seljačka sloga Đelekovec, 1998. godine pokrenuta je kulturna manifestacija Spomenek s Miškinom i Viriusom pod nazivom „Crveni makovi“. Manifestacija je vezana uz Đelekovčane koji su Podravinu zadužili i svojim se djelima izdigli iznad nje, Mihovila Pavleka Miškinu i Mirka Viriusa, a pokrenuta je i kako bi se pokazala bogata kulturna baština toga dijela Podravine te svega onoga što i danas krasi selo Đelekovec.

Kulturno-prosvjetno društvo Seljačka sloga Đelekovec 2000. godine u svoju je nadležnost uzelo vođenje Zavičajnog muzeja koji je u Đelekovcu otvoren 1978. godine. Svojim ponovnim postavljanjem, uz dopunu izložbenog materijala, Zavičajni muzej Đelekovec javnosti je predstavljen 8.rujna 2000., u sklopu trećih po redu „Crvenih makova“. Tako na katu Doma kulture u Đelekovcu, zajedno s knjižnicom, Zavičajni muzej počinje činiti jednu vrijednu kulturnu baštinsku cjelinu Đelekovca, koja se stalno proširuje.

Od 14. ožujka 2001. godine knjižnica nosi ime Mihovila Pavleka Miškine. Sada je treba informatizirati, popuniti fond novim knjigama i izraditi nove police.

Nositelj kulturnog života u općini je Kulturno-prosvjetno društvo Seljačka sloga Đelekovec, udruga koja je 2004. godine proslavila 100-tu godišnjicu postojanja i rada.

Od 2011. godine predsjednica društva je Monika Horvat, potpredsjednica Lana Šegovec, tajnica Ida Indir, blagajnica Danijela Piškor, dok ostale članove Upravnog odbora čine: Ivan Petak, Ljiljana Mraz, Martina Janković, Ivan Celiščak i Anita Sabol. Seljačka sloga uglavnom djeluje preko tri sekcije: folklornu čiji je voditelj Davor Cvetanović, tamburašku koju vodi Bruno Petak i glumačku družinu čija je voditeljica Štefica Sirutka.

Društvo danas broji 30-tak aktivnih članova u folklornoj, tamburaškoj i glumačkoj sekciji. Folklorna sekcija njeguje pjesme i plesove Podravine, posebno one iz samog Đelekovca, te pjesme i plesove Međimurja. U skladu s financijskim mogućnostima, izrađuju se nošnje ostalih područja Lijepe Naše i pristupa se upoznavanju kulture istih.

Kulturno-prosvjetno društvo Seljačka sloga Đelekovec svake godine organizira međužupanijske susrete „Spomenek s Miškinom i Viriusom - Crveni makovi“ na kojima ugošćuje glumačka i folklorna društva iz cijele Hrvatske. Godišnje brojimo 15-ak nastupa diljem naše, a i susjednih zemalja, a uz to, stalni smo sudionici „Podravskih motiva“ i Županijskih smotri folklora.


Prelaz za stranicu2

Općina Đelekovec 2013. Sva prava pridržana  /  Design by Georg